Predavanje dr. sc. Davida M. Smitha
30. siječnja 2020. s početkom u 18.00 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu, dr. sc. David M. Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković: "Razvojne perspektive kemijskih istraživanja i Instituta Ruđer Bošković unutar Europskog istraživačkog prostora (ERA)". Uvodne riječi dat će akademik Goran Pichler tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti i akademik Mladen Žinić, predsjednik Odbora za kemiju Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU
Kemiju se često naziva centralnom znanošću zbog njene jedinstvene uloge u povezivanju fizikalnih znanosti s primijenjenim istraživanjima i znanosti o životu. U tom smislu može se reći da kemija predstavlja kamen-temeljac u izgradnji velikih multidisciplinarnih znanstvenih i infrastrukturnih projekata. Upravo iz tog razloga, kemijska istraživanja imaju važno mjesto u budućem razvoju Instituta Ruđer Bošković (IRB). IRB ulazi u razdoblje velike infrastrukturne transformacije, kolokvijalno poznate kao projekt O-ZIP (Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu), financiran iz europskih strukturnih fondova. Ovo predavanje će predstaviti pregled razvojnih planova IRB-a s naglaskom na O-ZIP i položaj kemije u njemu.
Predavanje prof. dr. sc. Anđele Šarić
3. listopada 2019. s početkom u 18.00 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu, prof. dr. sc. Anđela Šarić (Department of Physics and Astronomy, Institute for the Physics of Living Systems, University College London): "Nakupljanje loših proteina: fizikalna kemija iza demencije". Uvodne riječi dat će akademik Goran Pichler tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti i akademik Mladen Žinić, predsjednik Odbora za kemiju Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU
Nakupljanje normalno topivih proteina u dugo isprepletena vlakna i plakove, poznate kao amiloidi, povezano je s nizom patologija, uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. S obzirom da veliki broj strukturno nepovezanih proteina tvore amiloidna vlakna, predavačica istražuje opća fizikalna načela koja su u osnovi ovog procesa. Predavačica će prikazati fizikalne mehanizmime koji stoje iza stvaranja amiloida, osobito nukleiranja prvih agregata u ranoj fazi bolesti, nakon čega slijedi njihovo brzo razmnožavanje samoreplikacijom. Pokazat će kako kombiniranje minimalnih računalnih modela s kinetičkim i termodinamičkim mjerenjima može biti moćan alat u prepoznavanju ključnih sudionika u tako složenim supramolekularnim procesima. Zatim će govoriti o tome kako prisutnost staničnih membrana učinkovito katalizira agregaciju amiloida, zauzvrat uzrokujući propuštanje membrane i oštećenje stanica. Na kraju će predstaviti svoja posljednja saznanja u vezi s inhibicijom agregacije amiloida. Osim njihove biomedicinske važnosti, ova mehanistička shvaćanja također su važna za racionalno oblikovanje bionanomaterijala, gdje je kontrola samosastavljanja jedan od neispunjenih ciljeva.
Anđela Šarić izvanredna je profesorica fizike bioloških i mekih materija na University College London. Diplomirala je kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2008. Nakon toga doktorirala je kemijsku fiziku na Sveučilištu Columbia u New Yorku, a zatim je uslijedilo postdoktorsko istraživanje na Sveučilištu u Cambridgeu. Svoju istraživačku skupinu pokrenula je 2016. u području računske fizike i fizikalne kemije. Trenutno su njezina istraživanja usredotočena na funkcionalno i patološko sklapanje proteina i remodeliranje stanica. Dobitnica je priznanja ERC Starting Grant, Royal Society University Research Fellowship, the Academy of Medical Sciences Springboard Award, te postdoktorske stipendije Human Frontier Science Program.
Predavanje prof. dr. Jakše Cvitanića
12. rujna 2019. s početkom u 18.00 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu, prof. dr. sc. Jakša Cvitanić (Sveučilište Caltech, SAD) održat će predavanje: "Teorija vrijednosti u financijskoj matematici". Uvodne riječi dat će akademik Goran Pichler tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti i akademik akademik Goran Muić, predsjednik Odbora za matematiku Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU
Osnovno pitanje u teoriji vrijednosti je jednostavno: „Koliko danas vrijedi određeni iznos koji će biti isplaćen u određeno vrijeme u budućnosti?“ Odgovor je lako naći ako je obećani iznos poznat danas, ali ako iznos ovisi o tome sto će se dogoditi u budućnosti, odgovor ovisi o matematičkom modelu koji modelira vjerojatnosti budućih događaja. Prvi takav model za financijska tržišta razvio je matematičar Louis Bachelier u svojoj doktorskoj disertaciji još 1900., ali njegov rad je bio zanemaren više od pedeset godina. Fundamentalne rezultate su pronašli Fischer Black, Myron Scholes i Robert Merton u člancima objavljenima 1973. Oni su bazirani na matematičkoj teoriji Stohastičke analize koju su razvili Kiyoshi Ito i Wolfgang Doeblin u 1940-im godinama.
Predavanje dr. sc. Ljiljane Fruk
25. travnja 2019. s početkom u 18.00 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu, dr. sc. Ljiljana Fruk (University of Cambridge, Department of Chemical Engineering and Biotechnology, BioNano Engineering Gro) održat će predavanje: "Kemija u eri bio-nano hibrida i biosenzora". Uvodne riječi dat će akademik Goran Pichler tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti i akademik Mladen Žinić predsjednik Odbora za kemiju Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU
Bio-nano hibridi su sve prisutniji ne samo u dizajnu opto-elektroničkih uređaja i senzora, uključujući pametnu nosivu tehnologiju, već i u pripravi materijala za bio-inženjering te novih generacija pametnih lijekova. Kako bi se omogućilo kombiniranje dvaju kemijski različitih svjetova, bio i nano materijala, u stabilne i funkcionalne sisteme, potrebno je razviti kemijske strategije koje istovremeno čuvaju inherentna svojstva individualnih elemenata i stvaraju nova. Predavanje će se baviti nekim starim, kao i nekim novim kemijskim metodama koje se mogu koristiti za obogaćivanje nano-elemenata kemijskim grupama, koje omogućuju bio-funkcionalizaciju različitih nano-površina. Poseban naglasak bit će na bio-nanotehnologiji, bio senzorima i kiborg-materijalima koji potvrđuju da su kemijske metode još uvijek nezamjenjiv alat u novoj eri dizajna pametnih materijala.
Predavanje dr. sc. Aleksandra Danilovskog
18. ožujka 2019. s početkom u 11.00 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu, dr. sc. Aleksandar Danilovski (Chief Scientific Officer (CSO), Senior Vice President, Global Research and Development and Global Regulatory Affairs, Xellia Pharmaceuticals, Copenhagen, Denmark): "Inovativni proizvod (Vankomicin RTU) - kreativna vs. reaktivna vibracija istraživanja". Uvodne riječi dat će akademik Goran Pichler tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti i akademik Mladen Žinić, predsjednik Odbora za kemiju Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je 15. veljače 2019. godine inovativni farmaceutski pripravak Vankomicin RTU (engl. “Premixed Vancomycin Injection in a Ready-To-Use Infusion Bag”). namijenjen liječenju opasnih bolničkih infekcija (RTU) Riječ je o novom, patentiranom antibiotičkom farmaceutskom pripravku kojim je ostvarena stabilnost otopine vankomicina na sobnoj temperaturi od čak 16 mjeseci, a koji je razvijen u zagrebačkom centru izvrsnosti za istraživanje i razvoj. Riješen je problem stabilnosti vankomicina na sobnoj temperaturi, i njegova stabilnost u vrlo velikom razrjeđenju infuzijske otopine. Trenutno dostupni farmaceutski pripravci vankomicina u obliku praškastih injekcija stabilni su na sobnoj temperaturi najviše 12 do 24 sata. Važnost otkrića najbolje ilustrira činjenica da je FDA proizvodu dodijelio QIDP status (engl. “Qualified Infectious Disease Product”) koji se dodjeljuje isključivo za novi proizvodi koji će značajno unaprijediti liječenje ozbiljnih infekcija.